Libido nije prekidač koji se pali i gasi na zahtjev. Seksualna želja izrasta iz raspoloženja, odmora, opuštenosti i povezanosti s partnerom, a splasne kad je nešto od toga u manjku. Dobra vijest je da se najveći dio tih poluga nalazi u svakodnevici i u odnosu, a ne u nekom triku. U ovom vodiču prolazimo kroz nemedicinske načine da probudiš želju, poredane od načina na koji uopće razmišljaš o njoj do konkretnih navika.
Libido nije prekidač
Prvo je važno skinuti pritisak. Razina želje prirodno se mijenja iz tjedna u tjedan, ovisno o umoru, stresu, fazi veze i tome što se događa u životu. Pad želje sam po sebi ne znači da nešto ne valja s tobom ili s vezom.
Kad želju shvatiš kao nešto živo i promjenjivo, a ne kao mjerilo vlastite vrijednosti, otvaraš prostor da se vrati. Paradoks je u tome da je upravo strah “zašto je više ne osjećam” jedan od najjačih gasitelja te iste želje.
Spontana i reaktivna želja
Jedna od najkorisnijih ideja za povećanje libida jest da želja ne dolazi svima na isti način. Postoje dva obrasca.
Spontana želja pojavljuje se sama od sebe, poput iznenadne misli ili poriva niotkuda. Češća je na početku veze, u razdobljima novosti i kad je stres nizak. Reaktivna želja radi drugačije: ne dolazi prva, nego se javlja tek nakon što bliskost, dodir i opuštenost već krenu. Drugim riječima, prvo dolazi ugoda, a želja slijedi.
Ovo je ključan preokret. Ako čekaš da te želja “napadne” sama od sebe, a tvoje tijelo radi po reaktivnom obrascu, lako ćeš pomisliti da imaš nizak libido, iako je zapravo riječ samo o drugačijem ritmu. Reaktivna želja nije slabija želja, nego samo drugačiji redoslijed. Kad to prihvatiš, prestaješ čekati iskru i počinješ svjesno stvarati uvjete u kojima se ona pali.
Kočnice i gas: makni ono što guši želju
Želju je korisno zamisliti kao vozilo s papučicom gasa i papučicom kočnice. Sve što te uzbuđuje pritišće gas, a sve što te opterećuje pritišće kočnicu. Problem je što se često trudimo dodati još gasa, a zaboravljamo maknuti nogu s kočnice.
Najčešće kočnice su umor, stres, brige, distrakcije i nagomilana napetost u odnosu. Zato prvi korak prema većoj želji često nije “dodati” nešto uzbudljivo, nego ukloniti ono što je prigušuje. Kad se kočnice olabave, gas dobiva priliku da proradi.
Odmor i umor
Malo što gasi želju pouzdano kao iscrpljenost. Kad si prazan i neispavan, tijelo prirodno stavlja seksualnu želju na začelje prioriteta, jer mu je preča obnova.
Zato je san jedan od najpodcjenjenijih saveznika libida. Ujednačen ritam spavanja i barem nekoliko sati stvarnog odmora tijekom dana vraćaju energiju iz koje želja uopće može izrasti. Ako biraš jedno mjesto za početak, počni od toga da si manje umoran.
Stres i opuštanje
Stres i želja rijetko idu zajedno. Napet um teško se prebacuje u stanje u kojem je bliskost privlačna, pa je stvaranje opuštenog okruženja jedna od najučinkovitijih stvari koje možeš učiniti.
To ne mora biti ništa veliko. Pomaže sve što tvoj živčani sustav prebacuje iz “na oprezu” u “na miru”: mirna večer bez ekrana, topla kupka, glazba, šetnja, spor zajednički trenutak bez obaveza. Što je manje pritiska i buke u glavi, to više prostora ostaje za želju.
Kretanje i osjećaj u vlastitom tijelu
Redovito kretanje jedan je od najprirodnijih načina da podigneš raspoloženje i energiju. Uz to, kretanje jača i način na koji se osjećaš u vlastitoj koži, a osjećaj ugode u vlastitom tijelu usko je povezan sa željom.
Ne radi se o izgledu ni o iscrpljujućim režimima, nego o tome da se osjećaš živo i prisutno. Ples, šetnja, istezanje ili bilo koji oblik pokreta u kojem uživaš vraćaju te u tijelo, a upravo je to tlo na kojem želja raste.
Bliskost izvan spavaće sobe
Za mnoge parove želja ovisi o povezanosti koja se gradi daleko od kreveta. Kad emocionalna bliskost oslabi, oslabi i seksualna želja, pa je njegovanje topline kroz dan jedan od najmoćnijih, a najčešće zaboravljenih načina da je vratiš.
Nježni dodir bez očekivanja da mora voditi dalje, dugi zagrljaj, maženje na kauču, zajednički tuš ili samo iskren razgovor grade osjećaj sigurnosti iz kojeg želja lakše izranja. Kod reaktivne želje takva bliskost često je upravo ono što pali iskru, jer želja dolazi nakon povezanosti, a ne prije nje.
Novost i igra
Rutina je tiho uspavljivanje želje. Ono što je na početku veze bilo uzbudljivo vremenom postane predvidljivo, a mozak na novost reagira uzbuđenjem. Zato zajedničko isprobavanje novih stvari zna osvježiti i vezu i želju.
Novost ne mora biti dramatična. Novo mjesto, promjena rutine, zajednički izlet, flertovanje porukama tijekom dana ili otvoreno dijeljenje maštarija unose dozu uzbuđenja koja budi želju. Igra i znatiželja djeluju kao gorivo, dok pretjerana ozbiljnost oko seksa najčešće postiže suprotno.
Razgovor i skidanje pritiska
Otvoren razgovor s partnerom temelj je svega ostalog. Kad jedno drugome možete reći što vam prija, što vas opušta i kako se stvarno osjećate, nestaje veći dio napetosti koja guši želju.
Posebno je važno skinuti pritisak izvedbe. Kad seks postane zadatak koji “mora uspjeti”, tjeskoba preuzima mjesto koje bi trebala zauzeti ugoda. Dogovor da nema cilja koji se mora dostići, nego samo bliskosti koju istražujete bez žurbe, često učini više za želju od bilo koje tehnike.
Slika o sebi
Način na koji govoriš sam sebi utječe na to koliko si otvoren za želju. Oštra samokritika i sram oko vlastitog tijela stvaraju napetost koja želju gura u drugi plan.
Zato je blagost prema sebi dio priče o libidu. Što se ugodnije osjećaš u vlastitoj koži i što manje strogo sudiš sam sebe, to lakše dopuštaš sebi užitak. Želja voli prihvaćanje, a teško raste u sjeni stalne kritike.
Zaključak
Povećanje libida rijetko je stvar jednog poteza. Najviše mijenjaju svakodnevne poluge: dovoljno odmora, manje stresa, ugodan osjećaj u vlastitom tijelu, bliskost koja se gradi kroz dan, doza novosti i razgovor koji skida pritisak. Uz to pomaže i sam način na koji gledaš na želju, jer kad prestaneš čekati iskru i počneš stvarati uvjete, prostor za nju se otvara.
Kreni od jedne promjene koju možeš održati ovaj tjedan, najbolje od one koja ti uklanja najveću kočnicu. Želja se najčešće vraća onda kad tijelu i odnosu daš uvjete u kojima može disati.
